Tvoja košarica
Što ako natočimo krivo gorivo?
Svatko se barem jednom u životu uhvatio krivog pištolja za gorivo. Neki su stali na vrijeme, neki su utočili pa tek onda shvatili, a neki su se i vozili. Evo nekoliko različitih scenarija… Krivo utočeno gorivo, bez obzira jeste li natočili benzin u dizelaša ili obrnuto, uvijek će biti problem. Malo manji ako ste utočili dizel u benzinski motor, ali je u svakom slučaju presudno u kojem ste trenutku postali svjesni svoje pogreške.
Ponekad ima spasa bez dodatnog troška
Jeste li utočili samo litru ili dvije, puni spremnik, jeste li shvatili pogrešku na vrijeme ili kad ste krenuli s vožnjom? Ili tek kad je auto počeo štucati, a iz ispuha krenuo bijeli dim? Najmanji je problem ako ste utočili samo nekoliko decilitara ili litara pogrešno odabranog goriva. Tada sve može dobro proći i samo ako spremnik do kraja dopunite s propisnim gorivom.
Dakako, krivo gorivo je uvijek najbolje odmah ispumpati. Međutim, to je potpuno jasno i prvi savjet, ali u svjetlu „preživljavanja“ sustav bi trebao preživjeti s par litara „krivog“ goriva.
Novi su opasniji, ali ih čuva elektronika
Koliko je situacija opasna ovisi o kojoj generaciji motora i ubrizgavanja se radi, baš kao i o količini goriva te elektronici koja krivo (loše) gorivo može prepoznati i prebaciti motor u „sigurni način rada“. Krivo utočeno gorivo najlakše će preživjeti stariji motori s nižim tlakovima ubrizgavanja, pogotovo oni bez direktnog ubrizgavanja.
Najveći problem je kad pumpa goriva povuče krivo gorivo. Posebno na dizelskom pogonu, kad na visokotlačne injektore koji se podmazuju masnoćom eurodizela stigne „suhi“ zapaljivi benzin. Temperature koje stvara benzin teoretski mogu uništiti čak i EGR-ventil, a pogrešan kut paljenja može dovesti do opasnog „knockanja“.
U tom trenutku do eksplozije smjese u cilindrima dolazi prije nego li se cilindar nađe u gornjoj mrtvoj točki i tada motor počinje lupati i tresti. Tad je već jasno da situacija nije dobra.
Problem može biti jako skup
Benzin je u dizelu nepoželjan zbog suhoće, eksplozivnosti i temperatura koja se pritom razvija. Zato, ako vožnja dizelaša na benzin potraje mogla bi izgorjeti čela klipova, ventili, cilindri, katalizator, injektori… Ukratko, mogla bi vam trebati i generalka motora koja može stajati i nekoliko desetaka tisuća kuna.
Poseban problem može se stvoriti i sa FAP- ili DPF-filtrima čestica, koji također mogu stradati ako u dizelaša ulijete benzin. Samo oni mogu generirati trošak do 15-ak tisuća kuna. S modernijim motorima je situacija opasnija, ali oni istovremeno imaju i elektroniku koja ih štiti. I zato, kad razmislite, možda je bolje ne riskirati i probati voziti s benzinom utočenim u dizelski spremnik.
A kako je kada dizel ulijete u benzinca?
Kada dizelsko gorivo ulijete u benzinca situacija u startu nije tako strašna kao u suprotnom slučaju. Pogotovo ako je riječ o motorima koji nemaju direktno ubrizgavanje goriva. U klasičnim atmosferskim benzincima može, teoretski, stradati pumpa goriva zbog puno više gustoće dizelskog goriva i većih otpora. Brizgaljke se ne bi trebale oštetiti, ali će biti potrebno dobro čišćenje.
Naravno, to govorimo u slučaju da je pogreška na vrijeme detektirana. No, za slučaj da je riječ o modernim benzincima koji rade s visokim tlakovima i izravnim ubrizgavanjem, problem je jednako velik kao i u slučaju dizela.
Čišćenje i skidanje spremnika goriva
Često će biti potrebno ispumpavanje spremnika i, ako je auto malo vožen, zamjena filtra ulja i filtra goriva. U određenim slučajevima spremnik se mora i skidati, a to generira veći trošak.
Neke spremnike možete i sami počistiti. Pogotovo ako je riječ o starijim modelima, a najveće probleme stvaraju modeli sa stražnjim pogonom ili pogonom na sve kotače na kojima je teže doći do spremnika goriva.
I zato, svaki puta kad se nađete na točionici goriva dva puta pogledajte koji pištolj držite u ruci – crni ili zeleni? Pogledajte i kamo odlazi crijevo za slučaj da ih netko nije zamijenio, a izvan granica Lijepe naše budite potpuno koncentrirani jer su boje pištolja i nazivi goriva drukčiji.