Puno smo puta autom proletjeli kroz lokvu, ali vidjeli smo i da mnogi stanu nakon sasvim plitke vode. Automobile svakodnevno vozimo po kiši, bez problema, jer izloženi sustavi pod limom su hermetički zatvoreni ili zabrtvljeni, pa im voda, ili bolje rečeno vlaga, nimalo ne smeta. Međutim, vožnja po podlozi koja je prekrivena određenom količinom vode zaista može biti kobna. Koliko i kako?

Kroz koliko duboku vodu autom teoretski smijete voziti proizvođači navode u tehničkim specifikacijama pod pojmom „dubina gaženja“ (wading depth), a mjera je izražena u centimetrima ili milimetrima, nekad u inčima. To je brojka koja nije lako dostupna za sve automobile, ali je u pravilu jasno istaknuta kod terenskih vozila.

Astra može do 45 cm dubine?

Također, svakako se uvjerite da imate ispravan podatak dozvoljene dubina gaženja jer Internet je pun polovičnih ili neprovjerenih informacija. Dokaz tomu je dozvoljena dubina gaženja kroz vodu od 45 cm za Opela Astru iz 2017. Iz više razloga nipošto vam ne bismo preporučili ulazak Astrom u tako duboku vodu bez obzira što tako piše u tehničkom priručniku Opela.

Većina novih vozila, pa i SUV-a poput Škode Karoq imaju dozvoljenu dubinu gaženja vode do visine praga – to je mjera opreza!

Za početak, da bi auto mogao sigurno voziti vodom dubljom od 10-15 cm (što bi teoretski trebali moći svi) on mora biti potpuno ispravan. Osim toga, tu je i uputa kako brzina vožnje kroz vodu ne bi trebala biti viša od brzine koraka. Jer, prilikom vožnje dolazi do zapljuskivanja, pa će mlaz vode doći do dijelova do kojih inače ne dolazi.

Hidro udar!

Dubinu vode kroz koju auto može voziti, teoretski, određuje visina na koju je postavljen usis. Jer, sve dok motor (kroz usis) dobiva dovoljnu količinu zraka, motor će pravilno izvoditi cikluse sagorijevanja goriva. Onog trenutka kada voda dospije u usis, pogotovo ako je u većoj količini, dospjeti će i u cilindre i tada dolazi do hidro udara.

Pogledajte video kako izgleda prolazak vozilom kroz preduboku vodu

 Problem koji tada nastaje posljedica je činjenice da voda nije stlačiva. Odnosno, kojim god tlakom da ju opteretite voda će uvijek imati isti volumen. Drugim riječima, kada se nađe u cilindru klipovi će navaliti na nju, pokušati ju komprimirati i zapliti, a posljedice će osjetiti svi vezani dijelovi. U pravilu će doći do uvijanja i oštećenja, mogućeg pucanja, klipnjača.

Enormni troškovi, a tu su i kočnice

Pucanje klipnjače u vožnji povući će enormne troškove, ali tu nije kraj. Voda u takvim slučajevima može probiti i prema ispuhu do katalizatora i DPF filtra. Budući da su oni osmišljeni za rad s plinovima, a ne tekućinama, dodir s vodom će značiti potpuni kvar, a novi DPF može doseći cijenu od 1000 do 4000 eura.

Prilikom prolaska kroz vodu rijetki misle na kočnice koje se pritom mogu znatno oštetiti. Zamislite samo vožnju kroz lokvu hladne vode nakon par jačih kočenja, kada su kočnice zagrijane. Prirodno je pritom da zbog sigurnosti i refleksa lagano prikočite, što dovodi do procesa kaljenja i uvijanja diskova.

Zaključak?

Prolazak kroz vodu nekad je neizbježan, ali svakako s klasičnim osobnim vozilom izbjegavajte brzi ulazak u vodu dublju od 10 cm. Prođite ju bez kočenja, ali brzinom hoda kako biste izbjegli zapljuskivanje prema instalacijama i usisu. U suprotnom biste mogli vidjeti scenarij kao na brojnim snimkama kada vozilo nakon prolaska kroz lokvu izbaci bijeli dim i nepovratno se zaustavi.